Inovacijska mreža za industriju

HAZU predavanje akademika Božidara Liščića

26/01/2017

U utorak 24. siječnja 2017. u velikoj dvorani palače Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Božidar Liščić održao je predavanje “Kako realizirati pametnu proizvodnu specijalizaciju za izvozne proizvode velike dodane vrijednosti” na kojem je čast imala sudjelovati direktorica sektora HGK, Centra za industrijski razvoj Danijela Ćenan.

Prenosimo priopćenje HAZU-a:

“U organizaciji Znanstvenog vijeća za tehnološki razvoj Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, u utorak 24. siječnja u palači HAZU akademik Božidar Liščić održao je predavanje na temu Kako realizirati pametnu proizvodnu specijalizaciju za izvozne proizvode velike dodane vrijednosti tijekom kojeg je govorio o primjerima

„pametne specijalizacije“ pomoću koje hrvatska industrija treba i može značajnije zakoračiti u područje visoko-tehnološke proizvodnje. Akademik Liščić je podsjetio da Hrvatska, a posebno Zagreb, ima u svijetu priznatu značajnu industrijsku baštinu u području metaloprerađivačke industrije, strojogradnje i elektroindustrije. Danas te industrijske grane zapošljavaju oko 63.000 radnika u 4144 proizvodna poduzeća, od kojih je 96 posto malih tvrtki s do 50 zaposlenih. Pojasnio je pojam „pametne specijalizacije“ koji vodi na razmišljanje da pojedine, posebno male zemlje, moraju u izboru proizvoda tražiti niše u kojima mogu biti konkurentne na svjetskom tržištu. „Za neke od pametnih specijalizacija Hrvatska ima dovoljno vlastitih znanstveno-istraživačkih i razvojnih kapaciteta, a za neke bismo trebali hrabrije potražiti suradnju s velikim proizvođačima na svjetskom tržištu, gdje vlada bespoštedna konkurencija, kako to čine mnoge male zemlje“, kazao je akademik Liščić. Spomenuo je da će Europska komisija do 2020. s milijardu eura financirati modernizaciju europske proizvodne industrije, no upozorio je da je Hrvatska s 3,43 patenta na milijun stanovnika na samom dnu svih članica EU čiji je prosjek 111,95 patenta na milijun stanovnika. Ipak, prema akademiku Liščiću, Hrvatska bi mogla konkurentno proizvoditi i izvoziti proizvode u tri područja: opremi za obnovljive izvore energije, robotizaciji i zračnom prometu. Što se tiče robotizacije, Hrvatska ima potencijale za razvoj i proizvodnju podvodnih robota, ronilica i podvodnih vozila, s obzirom na svoju brodograđevnu tradiciju i postojanje Laboratorija za podvodne sustave i tehnologije LAPOST koji već radi na projektima financiranima od EU-a i NATO-a. Ti proizvodi mogu imati raznoliku primjenu, od eksploatacije nafte i plina iz mora do vjetroelektrana, marikulture i istraživanja morskog dna. Akademik Liščić je istaknuo i da bi hrvatska industrija mogla sudjelovati u proizvodnji dijelova zrakoplova Airbus.

„Kako bi se Hrvatska uspješno nosila s izazovima četvrte industrijske revolucije nužno je odabrati onu proizvodnju koja će na duži dok zaposliti odgovarajući broj ljudi, ali i izdržati test vremena. Zato je nužno konstantno praćenje tehnoloških trendova u svijetu“, zaključio je akademik Liščić.

Predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić u uvodnom je izlaganju upozorio da u Hrvatskoj nedostaje kvalitetna suradnja gospodarstva i znanosti te da u javnom prostoru ima malo inženjera, ali da ipak postoji ljudski potencijal koji bi mogao doprinijeti gospodarskom razvoju.

Marijan Lipovac

Ured za odnose s javnošću i medije HAZU  ”

hazu